понедељак, 31. август 2015.

Džek Kirbi

Čudesni svetovi Džeka Kirbija
Čovek koji je stvarao snove
Zavidna baza fanova američkog superherojskog stripa je sa nestrpljenjem očekivala maj, i svetsku premijeru najnovijeg ostvarenja iz univerzuma Marvela – Osvetnici 2: Doba Altrona (The Avengers 2: Age of Ultron). Franšiza filmova po Marvelovim stripovima već godinama zgrće milione dolara, a plan novih ostvarenja je zacrtan godinama unapred, počev od ovog, preko Kapetana Amerike 3: Građanski rat (Captain America 3: Civil war), koji se očekuje tokom 2016. godine, pa sve do ostvarenja poput The Inhumans čije je snimanje isplanirano tek u osnovnim crtama za 2019. godinu. I dok se u nestrpljenju vrte srodni filmovi iz prethodnih godina, brojni fanovi neprestano pregledaju nove trejlere i nervozno iščekuju nove doživljaje Kapetana Amerike, Hulka, Iron-mana, Tora, Crne udovice i Sokolovog oka - tima Osvetnika, i drugih fantazmagoričnih kreacija Marvelovog univerzuma.
Ovi vanvremenski junaci koji u svojim pojedinačnim stripovima, ili u crossover serijalima udružuju svoje snage za borbu protiv zâla koja su suviše velika čak i za jednog od njih, već decenijama plene maštu dece, tinejdžera, a bogami i brojnih zrelih ljudi širom sveta.
Sve njih povezuje još jedna nit koja se proteže čak u šezdesete godine XX veka, u nekim slučajevima i koju deceniju dublje, u doba njihovog stvaranja u umu jednog od najvećih pokretačkih snaga američkog stripa - Džeka Kirbija, Kralja.

SKROMNO POREKLO: Naša priča počinje u sam osvit XX veka sa bračnim parom austrijskih migranata jevrejskog porekla koji svoju sreću pronalaze na Louer Ist Sajdu na Menhetnu. Rouz, požrtvovana domaćica i Bendžamin Kurcberg, radnik u fabrici kao i svi migranti tog vremena, donose na svet svog sina te daleke 1917. godine, 28. avgusta, i daju mu ime Džejkob. Mladi Džejkob odrasta u siromašnim četvrtima onovremenog Njujorka, u pratnji svog pet godina mlađeg brata, i svakodnevno biva prinuđen da pesnicama brani sebe i sebi bližnje od druge dece, starijih i nasilnijih potomaka naseljenika u tom kvartu. Dok se godinama kasnije priseća tih dana, ni sam ne smatra taj deo svog života nekom traumom ili nepravdom. To je bila realnost, svakodnevica u kojoj su tuča, bežanje po krovovima i skrivanje nešto sasvim očekivano u kvartu gde su gangsteri i korumpirani političari bili jedini uzor. "To je bila moja ambicija, da budem pokvareni političar", izjavio je u intervjuu svom prijatelju Gariju Grotu godinama kasnije, pred sam kraj svoga života.

Filmski život, rekli bi neki, a upravo su filmovi fascinirali mladog Džejkoba, isto koliko i petparački romani koje je nalazio na ulici ili potajno upijao sa novinskih štandova. Dok se priseća svog detinjstva, Kirbi evocira uspomene svog oca koji ga je nosio na ramenima, majke, brižne ali i stroge, mlađeg brata koji je krupniji i jači od njega, jevrejske škole, i petparačkog romana sa svemirskim brodom na naslovnici koji je upecao iz slivnika na ulici i potajno odneo kući. Tada je prvi put video crtež svemirskog broda.
Fascinacija crtanjem počinje od najranijeg doba, i samouki Džejkob pozajmljuje knjige o crtanju, preslikava motive iz dnevnih novina gde god bi stigao. Fascinacija Fosterom, Rejmondom i drugim velikanima tog doba ga goni ka savršenstvu poteza koji je stremio da dostigne, eksperimentišući i izmišljajući položaje tela i muskulature u odsustvu formalnog likovnog obrazovanja.
Sa nepunih 20 godina, daleke 1936, Džejkob Kurcberg počinje svoju crtačku karijeru, prvo u animaciji Popaja, a potom crtajući širok dijapazon stripova, menjajući pseudonime od jednog do drugog projekta. Od naučnofantastičnog Dnevnika doktora Hauarda kog je crtao kao Kurt Dejvis, preko vesterna Vilton sa Zapada koga je potpisao imenom Fred Send, pa sve do adaptacije Grofa Monte Kristo na kome zadržava raniji pseudonim; tek ga Usamljeni jahač dovodi na korak do konačnog imena pod kojim će ga svet upamtiti. Od trenutka kada Lens Kirbi postane Džek, i formalno se okončava njegova transformacija u umetnika koji će promeniti svet američkog stripa.
KRALJ JE ROĐEN: Dok Evropa polako ali sigurno tone u vihor rata 1940. godine, Kirbi prelazi u Foks Fičer Sindikejt i po prvi put radi na stripovima sa superherojima, mladoj grani strip umetnosti tog vremena. Supermen, pokretač ovog novog žanra, je svoju premijeru dočekao u junu 1938, Betmen već sledeće godine, a omladina je bila željna novog sadržaja. I još važnije, Džek ostvaruje prijateljstvo i saradnju sa urednikom Foksa Džoom Simonom. Doživotno prijateljstvo će prerasti u dvodecenijsko partnerstvo ova dva talenta, na čijem samom startu će se roditi jedna od najvećih ikona američkog superherojskog stripa, vođa Osvetnika – Kapetan Amerika.

Kirbi i Simon stvaraju lik Kapetana Amerike za Tajmli komiks, svojevrsnu iteraciju današnjeg Marvela 1940. godine, te nakon samo deset brojeva, usled neslaganja u vezi finansija, prelaze u Nešnl comiks, današnji DC, gde ostaju sve do 1943. Tokom ovog perioda Kirbi upoznaje Rouz Goldstajn sa kojom će provesti život i imati četvoro dece, i ujedno formalno menja ime u Džek Kirbi.

Kada ga regrutacija konačno sustiže 1943. godine Kirbi ne beži od svojih patriotskih dužnosti. Normandija, izviđačke misije u neprijateljska područja na čemu  može da zahvali crtačkom talentu, i težak slučaj promrzlina na nogama koje su ga dovele na korak do amputacije obeležavaju vojnu službu Džeka Kirbija, da bi kraj rata doveo do časnog otpuštanja iz vojske, čina u vojsci i nastavka karijere crtača stripova. Sledeća decenija je obeležena brojnim projektima Kirbija i Simona, u čemu im je nesebično pomagala i Rouz Kirbi. Brojne oscilacije u tematici, od vesterna do ljubavnih stripova, a ujedno i česte promene izdavača obeležavaju period koji se može shvatiti samo kao "punjenje baterija" i neprestano eksperimentisanje. Kirbi je gradio svoje ime, reputaciju i talenat, ali nije dao naslutiti eksploziju kreativnosti koja će uslediti.
Kraj pedesetih i početak šezdesetih i konačan prelazak u Atlas komiks, kakvo je Marvel tada nosio ime, za Kirbija predstavlja i period udruživanja sa drugim velikim imenom iz sveta stripa, ikonom današnjeg Marvela – Stenom Lijem.

Deset godina zajedničkog rada Džeka Kirbija i Stena Lija su doneli svetu neka od najvećih imena američkog superherojskog stripa – Fantastičnu četvorku, Hulka, Tora, Srebrnog letača, Galaktusa, Iron mana, Doktora Duma, X-mene, Magneta, Nadzirača Uatua, Neljude, Crnog pantera (prvog crnog superheroja) i brojne druge. Prosto je neverovatno u kojim sve smerovima je išla nesputana mašta Džeka Kirbija koji je sve do smrti tvrdio da je on sam izmislio sve te likove, a da je Li samo učestvovao kao saradnik. Svi ovi višeslojni i kompleksni junaci, antijunaci i arhineprijatelji i danas predstavljaju temelj čitavog izdavaštva i produkcije Marvela.


No, to nije sve. Stvaranjem ovih likova, Džek Kirbi bi obezbedio svoje mesto u istoriji, ali daleko od statusa koji danas ima da nije bilo stripskih inovacija ovog izvanrednog autora. Scenaristički i crtački njegove stranice pršte od života. Dinamika poteza, kadriranja i scenaristička rešenja Džeka Kirbija su udahnula život u stripske likove koji su sada izgubili svu onu statičnost koja je ranije krasila stranice. Njegovi likovi prosto igraju na tablama, udarci se skoro fizički mogu osetiti a jezik stripa je obogaćen i oblikovan u dotad neslućenim razmerama. Uredništvo je obučavalo crtače i scenariste da oponašaju elemente Kirbijevog stila koji je postao kamen temeljac produkcije i kanon za buduće stripovske naraštaje. Na primer, specifičan vid prikazivanja energetskih manifestacija u devetoj umetnosti i danas nosi naziv "Kirbijeve tačke", što je prepoznatljiv element svih stripova ovog velikog stvaraoca.

Pored toga, inovativnost Kirbijeve vizije stripa je bila sve kompleksnija. Zamišljao je stripski univerzum kao isprepletano živo mesto gde se putevi junaka ukrštaju i dopunjuju – osmislio je Osvetnike, tim superheroja iz nezavisnih stripova, i dodao im svoje najveće ostvarenje, heroja Drugog svetskog rata, Kapetana Ameriku, kao inspirišući i objedinjujući element kompleksnom neuravnoteženom timu.

NOVI SVETOVI I NOVI BOGOVI: Kirbi je postao sila u svetu stripa – postao je “The King”. Lista njegovih ostvarenja je postajala sve duža, ali su ujedno rasli i njegovi prohtevi. Finansijski aspekti su se mogli podneti, ali Kirbi je tražio sve veću kreativnu slobodu u stvaranju svojih stripova. Imao je viziju, ali nije trpeo uzde. Obnova ugovora je bilo bojno polje oko koga su se koplja konačno slomila, i Kirbi prelazi u konkurentski DC gde mu je obećana potpuna kreativna sloboda. Za ovu izdavačku kuću Kirbi stvara jedan od najnestvarnijih serijala, čitav univerzum u kome se mitologija, biblija, superheroji i naučna fantastika sažimaju u tvorevinu koja je bila ispred svog vremena, a i danas predstavlja osnov velikog dela DC-jevog mitosa. Rođen je Četvrti svet. I danas, preko četiri decenije kasnije, Novi bogovi sa Novog Genesisa i Apokolipsa predstavljaju sveprisutnu senku opasnosti koja se nadvija nad Supermena, Betmena i druge junake ovog izdavača. 



Iako je serija otkazana nakon samo nekoliko godina, usled finansijske neisplativosti, svi likovi Četvrtog sveta su ostali brend DC-ja, i nakon Kirbija, koji im se nakratko vratio osamdesetih, okupljali su brojne istaknute umetnike poput Valtera Simonsona, Džima Starlina i Granta Morisona, da bi se danas likovi ovog izdavača nalazili pred Ratom Darksajda, sveprisutnog negativca iz ovog "Kirbiverzuma".

Vizionarstvo Džeka Kirbija se ogleda i u načinu uvođenja svojih likova u DC mejnstrim. Naime, po prelasku iz Marvela, Kirbi je uzeo najnepularnije izdanje, Džimija Olsena, i putem njega uveo glavne protagoniste, da bi potom pokrenuo tri komplementarne edicije sa istim mitološkim predloškom - Mister Mirakl, Forever Pipl i Novi bogovi.  Celokupni opus je i danas okupljen pod pomenutim formalnim nazivom Četvrti svet.
I dok je tadašnji finansijski neuspeh ovog projekta, toliko nesrazmeran sa današnjim uspehom, doveo do raskida između DC-ja i Kirbija, upravo Marvel i Sten Li su priskočili i ugrabili priliku da u svoje redove ponovo dovedu tvroca većine svojih likova. Džek se vratio i dobio šansu da stvori neke od najepohalnijih priča Kapetana Amerike, kao i da uvede brojne nove likove koji su se dugo kuvali u njegovoj glavi. Na scenu stupaju Selestijalsi, Eternalsi i druga bića koja kao da su pobegla iz paralelnog univerzuma a ne iz nečije mašte.



U ovoj poznoj fazi svog rada, Kirbi se oprobao i u filmskom stvaralaštvu. Jedan od posebnih kurioziteta je i njegov rad na filmu Gospodar svetlosti, adaptaciji romana Roberta Želaznija, za koji je napravio celokupan vizuelan koncept 1979. godine. Film je otkazan, ali su upravo njegove skice korišćene tokom akcije CIA-e u oslobađanju talaca tokom okupacije ambasade SAD u Iranu, pod maskom snimanja fiktivnog filma Argo. Ova operacija je nedavno ovekovečena u istoimenom filmu, dobitniku Oskara, sa Benom Aflekom u glavnoj ulozi.


Kirbi je nastavio još čitavu deceniju da manifestuje svoju nezadrživu kreativnost, dok se na kraju 1989. godine nije tiho povukao u zasluženu penziju. Okružen mirnim porodičnim životom, Džek Kirbi je živeo u Los Anđelesu sve do 6. februara 1994, kada ga je izdalo srce, i svet je ostao bez jednog od najvećih stripskih stvaralaca XX veka.

Iza njega je ostalo preko četiri stotine likova koje je sam, ili u saradnji sa nekim, stvorio u pukoj eksploziji kreativnosti, i ti su likovi do danas putem stripova, a posebno filmova i serija, stvorili prihod od preko tri milijarde dolara, od čega naslednici ovog stvaraoca nisu baš puno zaradili jer se njegov rad po tadašnjem zakonu smatrao "poslom po narudžbini". Kirbi je stvorio čitave svetove i ulepšao detinjstva milionima ljudi, a umro je kao vlasnik ničega od svega toga. 

Ničega, osim svetske slave, desetina nagrada koje je dobio, serije poštanski marki njemu u čast, muzeja i stripovske nagrade koji nose njegovo ime, priznanja najvećih stripskih autora današnjice, zahvalnosti nebrojenih fanova i nadimka Kralj, koji retko koja pleća mogu da nose.  

Nikola Dragomirović

Нема коментара:

Постави коментар